english icon48x48  fb  LinkedIn

logo-za-sajt-bbsolar2

 

 

 

 

 

Vjetrogeneratori

Vjetar predstavlja kretanje vazdušnih masa koje nastaju uslijed razlika u gustini vazduha, pri čemu se strujanje prirodno odvija s mjesta veće gustine na mjesto manje gustine i traje dok se gustine ne izjednače. Brzina i smjer vjetra zavise od rezultata svih sila koje djeluju na vazduh.
Veliki energetski potencijal vjetra za proizvodnju električne energije u evropskim zemljama počinje značajnije da se koristi tokom 90-tih godina 20-og vijeka i rast upotrebe ovog oblika energije procijenjen je na 100% na godišnjem nivou.
Osnovni razlozi za to su:

  • neizmjerna količina energije,
  • mogućnost pretvaranja u električnu energiju pomoću vjetrogeneratora,
  • pad cijena vjetrogeneratora i prateće opreme srazmjerno sve većoj upotrebi energije vjetra,
  • mala zauzetost zemljišta.

Vjetrogenerator (vjetrenjača) je uređaj koji pretvara kinetičku energiju vjetra u mehaničku energiju. Mehanička energija se preko elisa koje pokreću generator pretvara u električnu energiju. Ovaj sistem se kroz istoriju dugo razvijao, tako da danas imamo veoma pouzdan proizvod dugog vijeka trajanja (25 do 30 godina).
Vjetrogeneratori su namenjeni za punjenje baterija, napajanje električnih pumpi kao i priključivanje na električnu mrežu.
Pozicioniranje vjetrogeneratora:

Za osiguranje dobrog učinka vjetrogeneratora posebnu pažnju treba posvetiti pozicioniranju uređaja.
Građevine, stabla i stjenovite strmine ometaju dobar protok vjetra uzrokujući vertikalnu promjenu smjera vjetra te smanjenje brzine na manjim visinama.
Te prepreke takođe uzrokuju turbulencije. Turbulencije su štetne zato što kovitlanje vjetra izaziva neprestano zakretanje vjetrogeneratora oko vertikalne ose, koje rezultira naprezanjem mehaničkih djelova uređaja i znatno povećava habanje.
Zbog toga vjetrogenerator treba postaviti barem 10m iznad svih prepreka u krugu od 100m od stuba vjetrogeneratora. Snaga vjetra proporcionalna je brzini vjetra na kub, a brzina vjetra raste s povećanjem visine. Povećanje brzine vjetra od 26% pomoću višeg stuba znači povećanje izlazne snage vetrogeneratora od 100%. Veća investicija u visočiji stub rezultirat će isporukom energije ekvivalentne snazi 2 vetrogeneratora.
Prednost treba dati najčešćem smjeru iz kojeg vetar duva, ali takođe treba uzeti u obzir da visoke prepreke iza vjetrogeneratora takođe mogu prouzrokovati smanjenje protoka vjetra kroz vjetrogenerator.

Postoje dva tipa vjetrogeneratora, i to vjetrogeneratori sa vertikalnom osovinom i vjetrogeneratori sa horizontalnom osovinom.

 

Horizontalni vjetrogenerator

 


Ovo je najviše korišćen tip vjetrogeneratora zbog svoje pouzdanosti i relativno niske cijene.
Mini vetrogeneratori snage do 20KW su jednostavni za montažu, veoma izdržljivi, sa velikom efikasnošću i mogućnošću prilagođavanja prema smjeru vjetra. Početak proizvodnje električne energije kod ovog tipa vetrogeneratora počinje sa brzinom vjetra oko 2 m/s, dok maksimalnu proizvodnju postižu oko 11 m/s.


Vertikalni vjetrogeneratori

 

 

Jednostavni za izradu, izdržljivi, velikog obrtnog momenta, sa početkom proizvodnje električne energije pri veoma malim brzinama vjetra i većina bez potrebe da se okreću "uz vjetar".
U današnje vrijeme dolazi do rasta interesovanja za ovu vrstu vjetrenjača, pogotovo za manje lične instalacije (za kuće i poslovne objekte).
Prednosti vjetrogeneratora sa vertikalnom osovinom:

  • jednostavne su za izradu
  • veliki obrtni momenat
  • izdržljive
  • većina bez potrebe da se okreću u pravcu vjetra, neophodan mehanizam za tu svrhu
  • lakše za održavanje nego vjetrogenerator sa horiznotalnom osovinom, jer je generator blizu tla.


Održavanje:
Vjetrogenerator je namijenjen za rad uz minimalno održavanje.
Treba obratiti pažnju na neobične zvukove alternatora ili krila te dolazi li do povećanja vibracija. Bilo koja od ovih pojava zhtjeva detaljan pregled. Treba pregledati napadnu ivicu krila te podmazati ležaj alternatora. Za ove intervencije treba spustiti stub vjetrogeneratora ili se popeti na njega.